Niske temperature su faktor koji treba uzeti u obzir kod rada se epoksijem. Na temperaturama ispod 10 stepeni epoksi “ne radi”, nema reakcije smole i učvršćivača, ili je izuzetno spora. Vreme “sušenja” se povećava višestruko, i lako se poremete planovi. Znali smo da nailazi hladan talas, i da ćemo model i epoksi morati da preselimo u kancelariju, gde TA peć održava pristojnu temperaturu, bar se tako činilo. Stoni termometar je pokazivao +7 stepeni, trebalo je zagrejati prostoriju pre početka radova.

DSCF1783

Yastogče smo postavili na kancelarijski sto, i napravili plan rada za danas: izgitovati rupe od šrafova na palubi i kabini, napokon zalepiti krov u približnu poziciju, i “napraviti” ivice spoja palube i bokova da bi se obradili na željeni radijus. Kako su sve operacije sa epoksijem planirane za mesta koja će se dosta šmirglati, odlučili smo se za gusti filer 407 koji se lakše obrađuje kasnije. Ostali fileri su ostavljeni na polici… a ima ih raznih:

DSCF1781

Uklonili smo prednje rebro kabine koje postavljanjem oplate gubi svrhu, samo će smetati kod montaže “stakla”. Na ovoj slici se jasno vidi kako se epoksi i šper vezuju. Na mestu gde su dva rebra bila spojena epoksijem, testericom smo odsekli sloj epoksija, pa uz malo muke odlomili rebro. Gornji dva sloja 3mm špera su ostala na spoju, jasno pokazujući koliko je jak spoj epoksija i drveta:

DSCF1786

Ivice spojeva se prave uz veliku pomoć letvica! Prvo se letvica obloži selotejpom, ili najlonom, da bi se sprečilo hvatanje epoksija za nju:

DSCF1797

Pa se onda letvica fiksira šrafljenjem u trup, tako da se gronja ivica poklopi sa visinom palube:

DSCF1799

Tako zaštićene letvice smo postavili na sve spojeve na kojima je trebalo dodati materijala za ivice. Ista tehnologija, naravno sa većim letvicama, se primenjuje i na velikom brodu:

DSCF1804

Spremljen je i krov za konačno lepljenje, vide se štipaljke koje drže oplatu kabine i krov u poziciji, kao i letvice za ivice (bez marice). Sve je spremno za epoksi:

DSCF1809

Odlučili smo se da i strukturne spojeve krova, i samo gitovanje, izvedemo istim filerom. Crvenkasti 407 se koristi za gitovanje zbog kasnije lakše obrade, ali se može koristiti i za strukturne spojeve iako ima nešto slabije mehaničke karakteristike od standardnog 406 kojim se oni inače izvode. Temperatura u prostoriji je stigla do potrebnih 16 stepeni, pa smo umešali epoksi, namazali sve delove koje radimo prvom rukom bez filera, pa pripremili smešu sa puniocem za spajanje i gitovanje:

DSCF1819

To su dve doze umešanog eposkija i učvršćivača, i potrebna količina punioca pre mešanja. Usledilo je nanošenje smese na rebra koja nose krov:

DSCF1816

Fiksirali smo krov, pa smo pre početka gitovanja pripremljenu smesu izvadili na špahlu da usporimo proces polimerizacije. Mešanjem epoksija i učvršćivača započinje hemijski proces očvršćavanja epoksija, kome brzina zavisi od spoljne temperature. Što je temperatura viša, proces je brži, a da bi se proces usporio dovoljno je spustiti temperaturu smeše. Kako se toplota oslobađa i kao posledica samog hemijskog procesa, i taj porast temperature ubrzava proces. Prvi znak da je smeša epoksija “pri kraju”, i da će uskoro biti “gotova” tj. da će odmaći sa očvršćavanjem toliko da ju je nemoguće nanositi pravilno na spojeve je primetan porast temperature u čaši u kojoj je zamešana. Razvlačenje smeše na špahlu je “jeftin trik” za hlađenje, i time usporavanje procesa očvršćavanja:

DSCF1820

A onda smo se zamazali “do lakata” popunjavajući rupice od šrafova, gitujući, praveći ivice…

DSCF1826

DSCF1825

DSCF1824

DSCF1834

Sreća pa epoksi ima “vremensko ograničenje”, inače bi se gitovanje nastavilo u nedogled. Uvek može još malo da se popravi, doda, ispravi, ostruže… ali kada epoksi odmakne sa procesom očvršćavanja, igri je kraj. Yastogče smo ostavili na kancelarijskom stolu da se suši u relativno pristojnim uslovima. Niske spoljne temperature uzrokuju i niske temperature u kancelariji u koju smo prešli iz radionice, a to će sigurno imati uticaj i na dužinu “sušenja”, tj. konačnog očvršćavanja nanetog epoksija.

DSCF1844

A kad očvrsne, zna se – sledi šmirglanje…

< Prethodni tekst                                                                                     Sledeći tekst >